Za normalan rad probavnog sustava potrebno je stvoriti uvjete da probavni sustav radi idealno. S obzirom da je glavna funkcija probavnog sustava probava, razgradnja i apsorbcija hrane i nutrijenata važno je unositi hranu u idealnim kombinacijama.
Ljudi vrlo često griješe kod kombiniranja hrane, a većina svejeda gotovo ni u jednom obroku ne unosi hranu u pravilnim kombinacijama. To dovodi do problema u radu probavnog sustava, hrana se ne probavlja dovoljno dobro niti se dobro apsorbira. Većina problema s probavnim sustavom, simptomi i bolesti dolaze zbog unosa pogrešne hrane, pogrešnih kombinacija hrane, ali i emocija i stresa u kombinaciji s pogrešnom prehranom.
PROBAVLJIVOST HRANE
Za idealan rad probavnog sustava najbolje je jesti lako probavljivu hranu koja ne opterećuje probavni sustav. Najlakše probavljiva hrana, a ujedno i hrana koja nam daje gotovo sve što nam je potrebno od nutrijenata je voće i zeleno lisnato povrće. Nakon voća po lakoći probave slijedi ostalo sirovo povrće te orašasti plodovi i sjemenke.
Kuhana hrana je teže probavljiva od sirove jer ne sadrži enzime, često se jede u nepravilnim kombinacijama sa masnoćama i proteinima što dovodi do opterećenja probavnog sustava.
Voće i zeleno lisnato povrće kao najlakše probavljive namirnice ne sadrže složene ugljikohidrate, proteine i zasićene masne kiseline. One sadrže jednostavne ugljikohidrate-fruktozu i glukozu, aminokiseline i malu količinu jednostavnih masnih kiselina što je našem organizmu lako za probavu, ali i lako za iskorištavanje kao energiju ili građevni materijal.
Svaka namirnica koja sadrži složene ugljikohidrate-škrob i saharozu, proteine i mnogo zasićenih masnoća je teško probavljiva. To je većina namirnica standardne prehrane- meso i mesne prerađevine, životinjsko mlijeko i mliječne prerađevine, jaja, žitarice i proizvodi od žitarica- kruh, peciva, tjestenina, kolači, keksi, riža, krumpir, sva ulja i maslaci, bijeli šećer, mahunarke, škrobno povrće. Da bi se takve namirnice mogle iskoristiti u tijelu za energiju i građevni materijal tijelo mora uložiti mnogo energije da razgradi takve namirnice na jednostavnije nutrijente koje tijelo može iskoristiti.
Ovisno o brzini i lakoći probave određenih namirnica one se mogu različito kombinirati.
Najlakše su ipak probavljivi monoobroci. To su obroci od samo jedne vrste namirnice i obično se na taj način konzumira voće. Obrok od samo jedne vrste voća je najlakše probavljiv, najmanje energije će tijelo uložiti da probavi takav obrok pa će i iskoristivost svih nutrijenata iz takvog obroka biti najbolja.
HRANA STVORENA ZA ČOVJEKA OD PRIRODE
Prirodna hrana za čovjeka je živa, biljna hrana. Čovjek je plodojed. Voće i povrtno voće (rajčice, krastavci, paprika, tikvice, mladi grašak, kukuruz) nježno zeleno lisnato povrće i male količine orašastih plodova i sjemenki su prirodna, idealna hrana za čovjeka. Tijelo čovjeka je dizajnirano upravo za takvu hranu koja ne opterećuje i ne truje tijelo, a daje mu sve potrebne nutrijente.
KOMBINIRANJE NAMIRNICA
Kod ljudi koji se hrane živom biljnom hranom izuzetno je važno pravilno kombinirati namirnice. Pogrešna kombinacija namirnica dovodi do simptoma u probavnom sustavu kao što su bolovi, grčevi, plinovi, nadutost, proljev ili zatvor, umor…Pogrešna kombinacija namirnica dovodi do fermentacije u crijevima, stvaranja amonijaka i alkohola koji imaju toksično djelovanje na sluznicu crijeva.
Osnovna pravila kombiniranja namirnica koja vrijede i za živu biljnu prehranu, ali i za standardnu prehranu:
- Proteine (meso, mlijeko, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke) i ugljikohidrate (žitarice, voće) ne jesti u istom obroku, npr. meso s kruhom ili voće s orašastim plodovima
- Dvije vrste proteina ne kombinirati u istom obroku, npr. meso s jajima
- Dvije vrste složenih ugljikohidrata (škroba) ne miješati zajedno, npr. kruh s krumpirom
- Mlijeko, ako ga konzumirate, uvijek konzumirati zasebno bez ičega
- Masti (ulja, maslaci, orašasti plodovi, sjemenke) i proteine ne jesti zajedno, npr. mlijeko s orašastim plodovima
- Jednostavne ugljikohidrate (voće) ne jesti sa složenim ugljikohidratima (škrobnim povrćem, žitaricama), npr. voće s zobenim pahuljicama
- Jednostavne ugljikohidrate (voće) ne jesti sa masnoćama (orašastim plodovima i sjemenkama), npr. jabuke s orasima
- Jednostavne ugljikohidrate ne jesti sa proteinima, npr. voće s mesom (dinje+pršut), sirom ili orašastim plodovima
- Zeleno lisnato povrće može se kombinirati sa gotovo svime i s voćem i s povrćem
- Lubenice i dinje jedu se uvijek zasebno i ne miješaju se s drugim voćem i ostalim namirnicama
- Slatko voće se ne miješa s kiselim voćem, npr. banane s narančama
Pravila kombiniranja voća:
Voće se dijeli na slatko, poluslatko i kiselo.
Posebna kategorija su lubenice i dinje jer to voće sadrži najviše vode što ga čini izuzetno lako i brzo probavljivim. Iz tog razloga se lubenice i dinje uvijek jedu zasebno i ne kombiniraju se s ostalim voćem.
Što voće sadrži više vode u svom sastavu lakše je probavljivije. Kada bi kombinirali npr. lubenicu s bananom koja je masnije voće i sporije se probavlja od lubenice, u crijevima bi se dogodila fermentacija. Banana se ne bi mogla probaviti istom brzinom kao i lubenica što bi uzrokovalo stajanje lubenice u crijevima duže nego što je normalno. Bakterije bi započele proces fermentacije, stvorili bi se plinovi i alkohol, došlo bi do pojave nadutosti i bolova i grčeva u crijevima.
Isto pravilo vrijedi za kombiniranje bilo koje hrane. Trebalo bi izbjegavati kombiniranje brzo i sporo probavljivih namirnica u jednom obroku.
Podjela voća:
- slatko voće– banane, datulje, kaki, slatko grožđe, sušeno voće
- poluslatko voće-jabuke, kruške, borovnice, maline, trešnje, kiselije grožđe, slatke naranče, smokve, marelice, mango, papaja, šljive
- kiselo voće-svi citrusi-mandarine, naranče, klementine, grejp, limun, limeta, kumkvat, kivi, jagode, ananas, nar, ostalo voće kiselog okusa
Kada jedete voćne obroke ne kombinirajte nikada kiselo i slatko voće. Možete kombinirati slatko voće sa slatkim i poluslatkim te kiselo voće sa kiselim i poluslatkim. Na taj način nećete opteretiti probavni sustav i imati neugodnih simptoma.
Povremeni obrok koji nije u idealnim kombinacijama neće napraviti veliku štetu u tijelu, ali ako vam je težnja čisto tijelo bez simptoma i bez bolesti tada pazite da vam je većina obroka ipak idealna.
Za zdravlje ljudskog tijela važno je što se u njega unosi. Prva promjena koju možete za sebe i svoje zdravlje učiniti je promjena prehrane. Što više žive hrane unosite u svoje tijelo to će vam tijelo biti čišće, a s time i misli bistrije, tijelo pokretnije i lakše, emocije stabilnije i život ljepši.
Imate li još dodatnih pitanja? Želite li dobiti odgovore o svojim specifičnim zdravstvenim problemima ili bolestima? Za individualne konzultacije možete dogovoriti termin ovdje.
Za dodatnu motivaciju i podršku možete se pridružiti FB grupi i mjesečnim izazovima ovdje.
Vaša Petra-Anasta!