Anasta-logo

Prirodna higijena-život i prehrana u skladu s prirodom

ŠTO JE PRIRODNA HIGIJENA?

 
Svako živo biće na našem planetu živi u skladu s prirodom osim čovjeka. Životinje su slobodne, jedu hranu koja im je namijenjena i stvorena od prirode za određenu vrstu, piju vodu koju nalaze u prirodi, udišu čišći zrak od čovjeka u šumama i planinama, žive na otvorenom prilagođene uvjetima u kojima se nalaze.
 
Čovjek misli da je slobodan, ali to nije prava sloboda. Čovjek živi zatvoren unutar zidova, u gradovima zagađenog zraka, jede prerađenu hranu iz dućana, termički obrađuje čak i prirodnu hranu stvorenu od prirode, pije mrtvu vodu punu kemikalija, pije lijekove za koje misli da ga liječe i živi u strahu od prirode, a ne u skladu s njom.
 
Prirodna higijena uči nas životu u skladu s prirodom. To podrazumijeva hranu koju jedemo, vodu koju pijemo i životni stil pun kretanja, boravka na Suncu i na otvorenom, dovoljno sna i odmora, život bez stresa, stabilnih emocija i bistrih i pozitivnih misli.
Prirodna higijena uči nas i suživotu s ostalim živim bićima, iskazivanju Ljubavi prema drugim ljudima i životinjama, suosjećanju, zahvalnosti, očuvanju prirode i poštivanju Majke Zemlje.
 
Kao što smo naučeni na higijenu tijela izvana, tako bismo trebali održavati i higijenu tijela iznutra. Ono što unosimo u svoje tijelo je ono što utječe na rad naših stanica, rast i razvoj tijela i skladan rad svih organa. Osim na fizičko tijelo sve ono što unesemo u sebe utječe i na naše mentalno tijelo-naše misli, na naše emocionalno tijelo-naše emocije i osjećaje i na naše duhovno tijelo-na naše stanje svijesti.
Svakodnevno u sebe unosimo hranu, vodu, zrak, misli. Na većinu toga možemo i trebali bismo svjesno utjecati.
 
 

PRIRODNA HRANA ZA ČOVJEKA

Hrana je nešto što unosimo u sebe svakodnevno i više puta na dan. Hrana nam daje energiju i građevni materijal za naše tijelo.
Ljudi pogrešno smatraju da naše tijelo ne zna što u njega unosimo. Tijelo je jedan složeni, ali savršeni mehanizam. Tijelo posjeduje prirodnu, Božansku inteligenciju i svi procesi u tijelu odvijaju se vođeni tom inteligencijom.
Kada je tijelo u idealnim uvjetima ono radi savršeno, bez naprezanja, borbe i neprestanog iscrpljivanja životne energije.
voće
ČOVJEK JE PLODOJED
Ljudi su po svojoj prirodi plodojedi. Naša prirodna hrana koja zadovoljava sve naše tjelesne potrebe bez pretjeranog opterećivanja metabolizma je pretežno voće, s nježnim zelenilom, malo povrća, orašastih plodova i sjemenki.
 
Voće pruža sve što je ljudima potrebno za život, rast i razvoj. Voće sadrži aminokiseline (proteini u niihovom upotrebljivom obliku), masti (jednostavne masne kiseline), vitamine (koenzime), minerale, elemente u tragovima i što je najvažnije ŠEĆER i VODU.
 
Ljudsko tijelo kao pogonsko gorivo i izvor energije koristi jednostavne ugljikohidrate (šećere). Fruktoza i glukoza kao jednostavni ugljikohidrati izvor su energije za svaku od naših sto trilijuna stanica. Fruktoza je jedini šećer kojeg tijelo može iskoristiti kao izvor energije bez dodatnog energetskog opterećenja. Fruktoza je jedini šećer koji ne zahtijeva razgradnju i ulazi u stanice difuzijom bez potrebe za inzulinom. Za razliku od fruktoze glukozu tijelo može iskoristiti samo uz prisutan inzulin koji transportira glukozu u unutrašnjost stanica.
Složeni ugljikohidrati kao što su saharoza i škrob nisu idealni za našu prehranu, energetski opterećuju tijelo i metabolizam. Oni se moraju prvo razgraditi na jednostavne šećere da bi ih tijelo uopće moglo iskoristiti kao izvor energije. Nedovoljno probavljeni složeni ugljikohidrati fermentiraju u crijevima i u tijelu predstavljaju hranu za parazite i gljivice.
 
Živa voda iz voća neophodna je za hidrataciju ljudskog tijela. Takva voda u sebi sadrži otopljene enzime i sve nutrijente koji su potrebni tijelu.
 
Voće odgovara našoj anatomiji i fiziologiji. Naš vid omogućuje nam da vidimo svijetle, šarene boje zrelog voća koje nas privlače i ugodne su oku. Imamo duge tanke prste s delikatnim osjetilom dodira što nam omogućuje da uberemo plodove sa stabala i grmlja. Naš osjet mirisa omogućuje nam da raspoznamo ugodne i privlačne mirise zrelog voća, ali i da nas odbijaju neugodni mirisi truljenja i fermentirane hrane. Naši okusni pupoljci omogućuju nam da osjetimo kada je naša prirodna hrana zrela i spremna za jelo, kao i da izbjegnemo hranu koja nije za nas namijenjena. Gorko nam govori da je voće nezrelo ili da je hrana otrovna. Kiselo nam isto govori da je voće ili nezrelo ili prezrelo i da nije prikladno za jelo. Ljuto nam peče jezik i sluznicu probavnog sustava, od prekomjerno ljutog se znojimo, curi nam nos i suze oči. Od slane hrane nas peku usta, sluznica usta je dehidrirana i osjećamo jaku žeđ. Ali slatko nam govori da je naša prirodna hrana savršeno zrela, ugodna je za nepce i naše tijelo prirodno žudi za slatkom hranom.
Okusni pupoljci nisu namijenjeni da ih stalno podražujemo okusima gorkog, ljutog ili slanog i na taj način zadovoljavamo svoje emocionalne potrebe, dosadu ili ovisnost. Funkcija okusnih pupoljaka je primanje poruka za preživljavanje, ne za kratkotrajne užitke. To su poruke koje su nam milijunima godina govorile što je hrana, a što otrov.
 
Naše tijelo nije dizajnirano kako bismo se hranili drugim živim bićima. Nemamo očnjake i pandže kao mesojedi koji svoj plijen moraju uhvatiti, razderati i prožderati. Mi imamo nježne nokte kojima lako možemo skinuti jedino koru s voća. Naši zubi lako mogu prožvakati koru jabuke, listove salate ili neku sjemenku, ali ne možemo žvakati sirovo meso. Prirodni mesojedi jedu cijeli svoj plijen i meso i kosti, perje, kožu (znate li da i kućni ljubimci koji su prirodni mesojedi obolijevaju jer se ne hrane sirovim mesom i kostima).
 
Slatko, zrelo voće nas privlači i oduševljava naša osjetila. Znate li samo koja je to radost kada vam se okusni pupoljci očiste i počnete osjećati tu slatku, živu energiju iz voća.
S druge strane, pogled i miris na krv i sirovo meso nam je gadljiv i odbija nas. Da bismo mogli uopće konzumirati meso moramo ga dobro začiniti i termički obraditi kako bi meso postalo uopće jestivo.
Ako u sebi nosimo empatiju i ljubav kako uopće možemo i pomisliti da naškodimo bilo kojim drugim živim bićima i da ih još uzgajamo „s ljubavlju i u humanim uvjetima“ da bi nam postali hrana.
 
Sve te karakteristike koje imamo kao ljudi govore nam da je naša prirodna hrana voće. Uz voće naša prirodna hrana su i zelene lisnate biljke i trave ugodnog, nježnog okusa, malo povrća ugodnog okusa i mala količina orašastih plodova i sjemenki. Samo unosom takve hrane možemo održati unutarnju čistoću vlastitog tijela.
 
 

ŽIVA VODA

Kada bismo od svog rođenja odrastali i živjeli u skladu s prirodnom prehranom ne bismo nikad osjećali žeđ ili bi to bile samo rijetke situacije. Živa voda iz voća, povrća i zelenih lisnatih biljki zadovoljila bi potrebe našeg tijela za vodom. U slučajevima kada bismo i osjetili žed ,u prirodnim uvjetima bismo nalazili kišnicu ili izvorsku vodu. Da živimo u čistom okolišu tada bi i kišnica i sve slatke vode (izvorska voda, potoci, rijeke, jezera) bile pitke. Takve vode su žive vode, pune su životne energije, kreću se, nisu klorirane i pune teških metala iz cijevi vodovoda.
ŽEĐ
Žeđ se osjeća ako se konzumira neprirodna, dehidrirana, termički obrađena i slana hrana kojoj je oduzeta živa voda. Takva hrana dehidrira tijelo i unos vode je u tom slučaju od životne važnosti.
Ljudi danas žeđ gase svakakvim toksičnim napitcima, slatkim, gaziranim sokovima, alkoholnim pićima, mineralnim gaziranim vodama. Ne razmišljaju da s tim napitcima ne bi ni cvijeće zalijali, a ipak daju takve napitke svojoj djeci.
Jednog dana kada se ljudi dovoljno osvijeste i prestanu u sebe unositi toksičnu hranu i tekućinu, tijelu je potrebno dati puno vode. Tijelo će tada krenuti u eliminaciju otpada pohranjenog u tjelesnim tekućinama, organima i tkivima i nužno je tada unositi veće količine vode kako bi se taj otpad mogao eliminirati iz tijela. Najbolja voda u tom je slučaju destilirana voda (to je zapravo kišnica koja bi bila idealna da nam planeta nije zagađena) ili čista izvorska voda.

 

KAKO ŽIVJETI ŽIVOT U SKLADU S PRIRODOM I PRIRODNOM HIGIJENOM

-Jedite svježe CJELOVITE plodove u njihovom izvornom obliku kakve je stvorila priroda
-Izbjegavajte cijeđenje sokova ili procesuiranje hrane u blenderima
-Jedite potpuno ZRELE sezonske plodove-voće i povrtno voće
-Jedite monoobroke ili dobro kombinirajte svoju hranu
-Orašastih plodova i sjemenki jedite u vrlo malim količinama, svega par oraščića dnevno
-Izbjegavajte stimulanse-sol, kofein, kakao, čajeve, začine i „ljekovito“ bilje
-Jedite 2 voćna obroka i jedan veliki obrok zelenih lisnatih salata na dan
-Jedite dok se ne zasitite, u početku to može biti i 2-5 kg voća i povrća dnevno. Nakon nekog vremena potrebe tijela za živom hranom će se smanjiti.
-Ne prejedajte se
-Pijte puno destilirane ili izvorske vode, oko 3-5 litara dnevno
-Postite na vodi kada vam tijelo samo odbija hranu ili se pokušava iscijeliti (u detox krizama)
-Spavajte dovoljno kroz noć i odmarajte po potrebi kroz dan
-Pratite ritam dana i noći, ne ostajte dugo u noć budni niti ne spavajte dugo nakon izlaska Sunca
-Boravite puno vremena na otvorenom, hodajte bosi, sunčajte se što više i odlazite u šumu i planine
-Krećite se i vježbajte razumno, bez iscrpljivanja tijela do ekstremnih granica
-Ne trošite nerazumno i prekomjerno svoju seksualnu energiju
-Ne uzimajte lijekove, biljne lijekove, suplemente s ciljem uklanjanja ili suprimiranja simptoma
-Dozvolite tijelu da se samo iscijeljuje brzinom koje odredi tijelo samo bez potrebe da potičete, ubrzavate ili usmjeravate detox
-Koristite što manje tehnologije-TV, radio, mobitel, računalo i težite svoj životni stil prilagoditi životu u prirodi
-Izbjegavajte stresne situacije
-Izolirajte se i maknite od neugodnih i negativnih ljudi
-Izražavajte svoju kreativnost kroz rad rukama, crtanjem, izrađivanjem stvari ili vrtlarenjem
-Naučite izražavati svoje emocije i pozitivne i negativne
-Plešite, pjevajte, svirajte
-Smijte se glasno
-Budite hrabri govoriti i živjeti svoju istinu
 
Kreirajte svoj način života što je više moguće prirodnom načinu života slobodnog čovjeka. Na taj ćete način tijelu dati idealne uvjete za iscijeljenje, fizičko, mentalno, emocionalno i duhovno.
 
Petra Križaić
život u skladu s prirodom

Podijeli objavu